Mogu li probiotici pomoći u gubitku težine?

Šta su probiotici, kako ih dobijamo i kakvu ulogu imaju kada je reč o našoj težini?

Gubitak težine je mukotrpan proces, koji uključuje mnoge parametre. Od hormona i nivoa stresa do dijete i fitnes rutine, mnogi faktori mogu uticati na postizanje gubitka težine. Pored ovoga, zdravlje digestivnog sistema takođe može uticati na telesnu težinu na mnogo načina, zbog čega mnogi veruju da probiotici mogu pomoći u procesu mršavljenja.

Šta su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi, dobre bakterije ili kvasci, koji žive u našim crevima i doprinose njegovom nesmetanom funkcionisanju. Obično ih dobijamo iz fermentisane hrane i dijetetskih suplemenata. Oni proizvode sirćetnu, propionsku i buternu kiselinu, koje su kratkolančane masne kiseline koje utiču na naš apetit tako što inhibiraju apsorpciju masti iz hrane i promovišu izlučivanje neželjenih masti.

Probiotici takođe regulišu naš apetit. Oni sadrže hormone koji suzbijaju apetit – glikogen peptid-1 (GLP-1) i peptid II (PII) – koji nam pomažu da sagorevamo više kalorija. Pored toga, mogu smanjiti skladištenje telesne masti, što je često izvor povećanja telesne težine. U stvari, mnoga istraživanja su pokazala da ako su dobre bakterije u ravnoteži u našem telu, možemo lakše da smršamo, jer nam pomažu da izaberemo zdraviju ishranu, dok nas, ako su na niskom nivou, dovode do toga da budemo još deblji.

Postoje dva roda probiotika, rod bifidobakterije i rod laktobacila. Probiotici iz roda laktobacila deluju tako što smanjuju apsorpciju masti iz našeg tela, izlučujući ih fecesom.

Jogurt u čašamaNajkorisniji probiotici u gubitku težine

Najkorisniji probiotici u gubitku težine su lactobacillus gasseri, lactobacillus rhamnosus, lactobacillus fermentum i lactobacillus amilovorus. Od svih do sada istraženih probiotika, lactobacillus gasseri i lactobacillus rhamnosus imaju najbolje rezultate u gubitku težine.

Međutim, postoje namirnice koje hrane "loše" bakterije u crevima i izazivaju debljanje. Na primer zaslađivači, koji menjaju vrstu bakterija u crevima i najbolje ih je izbegavati. Broj „dobrih“ bakterija u crevima može da se smanji brojnim faktorima, uključujući hroničnu upotrebu antibiotika, konzumiranje hrane sa visokim sadržajem šećera i zaslađivača i smanjenu potrošnju hrane bogate vlaknima.

Ako ste mršavi, onda imate veći procenat bakteroideta, a ako ste gojazni imate veći procenat firmikuta. Da biste izgubili težinu, trebalo bi da povećate bakteroidete i smanjite firmicute. To ćete postići tako što ćete jesti hranu bogatu probioticima, pa počnite sa dodavanjem sledećih u svoju ishranu:

▶ Jogurt, ali samo ako na etiketi piše „živa i aktivna kultura jogurta“. Takođe je važno da nema dodatog šećera.

▶ Tamna čokolada, pod uslovom da ima najmanje 70% kakaoa i da ne sadrži šećer.

▶ Meki zreli sirevi (čedar, gauda, parmezan)

▶ Kefir  

▶ Vino i pivo (uvek u umerenim količinama).

▶ Masline, kiseli krastavci

▶ Kiseli kupus (nije pasterizovan).

▶ Svež grašak.

▶ Hleb sa kvascem

▶ Miso (pasta nastala fermentacijom sojinog zrna).

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group