Smehom do zdravlja

Dokazano je da smeh zbližava ljude, otklanja stres i ublažava bolesti, pa se zbog toga i primenjuje u pojedinim terapijama.

Zarazan, zdrav smeh u društvu prijatelja pomoći će nam da se oslobodimo bola zahvaljujući hemijskim supstancama nalik opijatima, koje nam u tom trenutku preplavljuju mozak. Stručnjaci tvrde da je 15 minuta smeha dovoljno da se prag bola podigne za 10 odsto. Zaštita od bola koju pruža smeh, po svemu sudeći, dolazi od endorfina, kompleksne hemijske supstance (neurotransmitera) koja pomaže u prenošenju nervnih impulsa među nervnim ćelijama, ali i ublažava delovanje fizičkog bola i stresa. Endorfin se luči i prilikom drugih fizičkih napora, kao što su joga, plivanje, trčanje…

Naučnici veruju da se za vreme smeha ovaj hormon luči nehotičnim, repetitivnim mišićnim spazmom kada samo izbacujemo vazduh bez udisanja.

Ova disajna vežba je veoma iscrpljujuća, pa samim tim dolazi do lučenja endorfina. Prema jednoj teoriji, smeh pomaže transmisiju signala privrženosti, učvršćujući time vezu među ljudima. Prema drugoj teoriji, smeh u grupi podstiče društvenu saradnju i kolektivni identitet, pa stoga predstavlja evolucionu alatku koja čoveku pomaže u preživljavanju.

Smeh otklanja stres i umor

Komikoterapija je način lečenja koji primenjuje smeh i prijatne emocije kao jedan vid leka. Pokazalo se da smeh zbližava ljude, ali i da se bori protiv stresa i drugih bolesti. Takođe, otklanja osećaj zamora. Prilikom smejanja aktiviraju se mišići lica, grla i grudnog koša. A kada je smeh grohotan, uključuju se gotovo svi mišići koji se nalaze u ljudskom telu. Naučnici su shvatili da, ukoliko se u toku jednog dana nasmejete stotinak puta, postići ćete isti efekat kao da ste se bavili nekim sportom oko 15 minuta.

Dok se smejemo, snižava nam se krvni pritisak, povećava protok krvi kroz organizam i snabdevanje krvi kiseonikom, a smanjuju se lučenje hormona stresa i osećaj bola, čime se raspoloženje dosta poboljšava. Takođe, poznato je da raspoloženje ostaje dobro oko 45 minuta nakon što prestanemo sa smehom.

Kako do sreće i zadovoljstva

Pored toga što je smeh kompleksna psihološka manifestacija o čijem se nastajanju malo zna, smeh je specifičan i po svojoj socijalnoj osnovi. On je društvena pojava specifična za čoveka u interakciji sa drugim čovekom. To znamo jer se zaista retko sami smejemo.

Prvi osmeh primetićemo kod bebe stare 3 do 4 meseca i to je, baš kao i plač, način na koji dete komunicira sa majkom i okolinom. Taj oblik neverbalne komunikacije od tada, pa do kraja života ostaje stalno prisutan i korišćen u najraznovrsnijim prilikama. Deca se smeju kada su srećna i zadovoljna, i to više sa ostalima u društvu nego kada su sama. Živahna i vesela deca više vole da se igraju sa vršnjacima koji su sličniji njima nego sa mirnom i povučenom decom. Ono što će detetu najpre izazvati radost i smeh jesu lepo iznenađenje, glupiranje odraslih, ispunjena želja, šala i igra i slično.

Iz ovoga možete zaključiti da i u najcrnjim danima, umesto što potiskujete smeh jer smatrate da je situacija previše ozbiljna da biste se smejali, trebalo bi da se iz sveg glasa smejete. Kao što vidite, postoji naučna činjenica koja dokazuje da će vam to pomoći da podignete raspoloženje i razmišljate pozitivnije.  

M.L.

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group