Psiholog otkriva važan faktor koji nam otežava san

To nisu društvene mreže!

Kao što jedemo, pijemo vodu i dišemo, potreban nam je san da bismo preživeli. Profesor psihologije na Univerzitetu Kalifornije i klinički psiholog, radio je sa stotinama ljudi, pomažući im da poboljšaju svoje navike spavanja i samim tim bolje spavaju. Na osnovu svog iskustva i istraživanja koje je sproveo, došao je do zaključka da postoji jedan faktor koji nam otežava spavanje, a to nisu sati koje provodimo na mobilnim telefonima i društvenim mrežama, pre spavanja ili neudobni dušeci i jastuci, već refleksije i misli koje imamo kada legnemo.

Ove misli sprečavaju naš miran san jer drže mozak budnim, čak i u krevetu, kada je sve okolo mračno i tiho.

Našu pažnju iznova i iznova privlači komentar koji smo možda dali ili koji su nam drugi uputili. Kada legnemo mislimo o poslu, o nečemu što nije išlo kako bismo želeli, o tome kako će se odvijati sutrašnji dan pogotovo ako nas očekuje neka teška situacija. Naučnici ove negativne misli nazivaju „dominantnim“ jer su tako jake i tako snažno deluju na nas.

Kako bolje spavati i zaustaviti ove misli?

Istina je da ne postoji magični prekidač koji će sprečiti naš mozak da razmišlja negativno. Posao mozga je da obradi podatke kako bi stvorio nova sećanja iz naših iskustava – unutar ovih podataka su i stvari koje nas uznemiravaju. Prema rečima psihologa, najbolje vreme za brigu o ovim činjenicama i iskustvima koja nas dovode u tešku poziciju je tokom dana, kada je vremena malo i nema mesta da budemo mnogo sati „zarobljeni“ u negativnim mislima.

On predlaže dva načina da prestanete da "preživljavate" misli noću pre spavanja - potrebno je samo 15 minuta da ih primenite:

1. Brinite ranije

Odvojite 15 minuta tokom dana samo za sebe. „Ovo je vreme vašeg emocionalnog nemira“, kaže stručnjak. „Uverite se da vam niko i ništa ne može odvratiti pažnju. Nekoliko ljudi sa kojima radim zaključavaju se u kupatilu da to urade. Drugi izlaze u šetnju“.

Kada tajmer počne da odbrojava, brinite o jednom po jednom problemu. „Zamislite to kao listu obaveza na kojoj precrtavate svaku aktivnost kada je završite.“ Ako ste zabrinuti zbog nečega tokom dana, stručnjak predlaže da sačekate do sledećeg „vremena za brigu“. "Recite sebi: 'Vidi, samo treba da odložim ovo do sledećeg emocionalnog trenutka brige', i uradite isto ako se ta misao pojavi pred spavanje." Što se tiče toga koliko često treba da primenjujete, psiholog predlaže da pokušavate dva do tri puta nedeljno, dok se ne slegnu misli koje vas obuzimaju noću.

2. Vežbajte „konstruktivnu brigu“

Na komadu papira napravite dve kolone: jedna će se zvati "problem", druga "rešenje". U prvom delu zapišite probleme sa kojima se suočavate. Fokusirajte se više na stvari koje su vam najteže i o kojima ćete verovatno razmišljati noću. Na drugoj listi zapišite korake koje treba da preduzmete da biste rešili svoje probleme. Samo zapamtite da u listi rešenja beležite prve korake koje treba da preduzmete, a ne celo rešenje“, naglašava profesor psihologije.

Zatim presavijte papir i ostavite ga na svom stolu ili pored kreveta. Mislite da imate plan akcije i smirićete se: „Neki od mojih pacijenata bi mogli samo da dodirnu papir i da se smire. Možda vam zvuči glupo, ali činjenica da ste već posvetili energiju rešavanju problema ili suočavanju sa njima može vam osloboditi um i pustiti ga da se odmori tokom noći."

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group