Stres je normalan deo života, ali kada postane preteran, može ozbiljno da utiče na vaše emocionalno zdravlje.
Od stalne nervoze i anksioznosti do promena raspoloženja i osećaja praznine, signali da je telo i um preopterećeno često prolaze nezapaženo. Evo na šta treba da obratite pažnju – i kako da se izborite sa tim:
Upornost tuge i depresivni osećaji
Ako se osećate stalno umorno, obeshrabreno ili izgubili interesovanje za stvari koje ste nekada voleli, moguće je da stres utiče na vašu hormonsku ravnotežu, posebno na kortizol i serotoninski balans. Male promene, poput redovne fizičke aktivnosti, plesa ili opuštajućih šetnji s prijateljima, mogu znatno poboljšati raspoloženje. A kada je potrebno, stručna podrška i terapija su uvek dobar izbor.
Anksioznost i stalna napetost
Hronični stres često vodi do prekomernog straha, napetosti i brige. Kortizol drži telo stalno u „alert“ modu, što povećava osećaj iscrpljenosti i teskobe. Vežbe disanja, meditacija ili mindfulness mogu pomoći da se um smiri i telo opusti.
Nervoza i kratka pamet
Kada stres traje dugo, strpljenje nestaje, a male frustracije lako prerastaju u nervozu ili razdražljivost. Vežbe za upravljanje besom i tehnike relaksacije pomažu da se stabilizuje raspoloženje i vrati mir u svakodnevicu.
Smanjena seksualna želja
Visok nivo stresa utiče na hormone i često smanjuje seksualnu želju. Umor i emocionalna distanca mogu otežati bliskost sa partnerom, ali otvorena komunikacija i opuštanje mogu pomoći da se ta energija ponovo aktivira.
Problemi sa koncentracijom i pamćenjem
Zaboravnost, teškoće u fokusiranju ili „ispadanje iz ritma“ često su znakovi visokog stresa. Kortizol direktno utiče na mozak, ali kvalitetan san, pravilna ishrana i smanjenje alkohola i cigareta mogu znatno poboljšati mentalnu jasnoću.
Tvrdoglave navike i kompulsivno ponašanje
Preterani stres može izazvati ponavljajuće i nelogične radnje, od stalnog pranja ruku do stalne provere stvari. U težim slučajevima javljaju se i zavisnosti. Prava kombinacija je stručna pomoć i zdrave dnevne rutine.
Promene raspoloženja
Stres može izazvati nagle emotivne promene – od besa do tuge ili zabrinutosti u istom danu. Ako se ovo često događa, probajte mindfulness, boravak u prirodi i opuštajuće aktivnosti.
Smanjenje stresa počinje sa malim promenama u svakodnevici. Redovno vežbanje, kvalitetno vreme sa dragim ljudima i distanca od stresnih faktora mogu napraviti veliku razliku. Ako osećate da ne možete sami, stručna podrška je najbolji izbor.