Da li se budite uznemireni? Saveti psihologa da se izborite sa tim!

Od hormona stresa do trikova za spavanje, evo svega što treba da znate.

Svima nam se dešavalo da kada prolazimo kroz intenzivne periode stresa ne spavamo dobro ili se probudimo ujutru i već smo uznemireni. U manjoj ili većoj meri, ovo stanje nije nešto zbog čega treba da brinete, već nešto sa čime se svi suočavamo i obično nestaje kada se svakodnevni život smiri.

Ali šta se dešava kada su jutarnja anksioznost i nesanica hronični fenomeni? Onda se stvari menjaju. Za našu anksioznost, po svoj prilici, nije odgovorna samo napetost u svakodnevnom životu, već je problem u nečem dubljem što nas sprečava da se opustimo. Pre nego što generalizujemo i govorimo o anksioznom poremećaju, treba pažljivo da pogledamo šta nas uznemirava i tako dođemo do korena nelagodnosti.

Hormon stresa

Kortizol, ili hormon stresa, je važan faktor koji utiče na jutarnju anksioznost. Istraživanja pokazuju da ljudi pod stresom imaju veoma visok nivo kortizola ujutru, što ukazuje na to odakle problem može doći.

Anksioznost i strah

Mnogo puta se anksioznost koju osećamo možda neće odraziti u stvarnosti. Naprotiv, to može biti zbog unutrašnjih strahova koji su hronično nerešeni. Preterano razmišljanje o ovim vrstama strahova izaziva stres i stoga smanjuje kvalitet našeg života, držeći nas u pripravnosti 24 sata dnevno.

Ako strahujemo kako ćemo preživeti svaki dan ispunjavajući svaku mikro-obavezu, onda će se stres verovatno smanjiti tokom dana kako se prirodno krećemo ka željenom ishodu. Ako, međutim, nastojimo da opsesivno ispunimo svoj život obavezama tako da nemamo vremena da razmišljamo o onome što nas brine, onda je najverovatnije da će se stres samo povećati, što će nas u jednom trenutku „ugušiti“.

Nesanica i anksioznost

Nesanica je jedan od najvećih poremećaja 21. veka. U stvari, jutarnja anksioznost je obično povezana sa nesanicom. Pre spavanja, krajnji cilj je ostaviti mozak na miru da se odmori. Ali ako pre nego što legnemo u krevet počnemo da razmišljamo, planiramo, analiziramo danas i sutra, ne damo mozgu da se smiri i zato ne možemo da spavamo.

Da biste smanjili anksioznost kada se probudite, stručnjaci savetuju da stvari koje vas brinu zapisujete u svesku. Dakle, pre nego što odete na spavanje, uzmite u obzir sve što vas opterećuje ili izaziva nelagodu i pustite da to izađe iz vas, ostavljajući prostor za opuštanje. Takođe, ostavite mobilni telefon najmanje sat vremena pre spavanja, popijte toplo piće ili pročitajte knjigu. Ako nikako ne možete da zaspite, potrebno je da ustanete iz kreveta, prošetate po kući, popijete vodu, odete do toaleta i kasnije ponovo pokušate da zaspite.

Šta radimo ujutru?

Ako večernja „priprema” nije dovoljna da se dobro naspavate i ustanete ujutru odmorni i rasterećeni, pokušajte da u svoju jutarnju rutinu uključite aktivnosti poput meditacije ili fizičke vežbe. Ako i dalje ne vidite razliku, trebalo bi da potražite stručnu pomoć.

Negativne misli

Uobičajeno je da ljudi koji pate od anksioznosti razvijaju negativne misaone obrasce svakog jutra, što povećava stres. Stručnjaci savetuju praksu opuštanja. Tamo gde razmišljate „šta ako“, preokrenite svoje razmišljanje i smatrajte da ne možete sve da kontrolišete. Izazovite negativne misli i suprotstavite im se pozitivnim.

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group