Dopamin - deficit i višak hormona

Kome je namenjen dopaminski lek?

Dopamin je odgovoran za osećaj „leptira u stomaku“, osećaj sreće kada stignete na određeno odredište ili kada dobijete nagradu. Međutim, neki od nas imaju previše ili premalo ovog hormona.

Dopamin je neurotransmiter i kateholaminski hormon. Proizvodi se uglavnom u bazalnim ganglijima koji se nalaze u mozgu.  Puno istraživanja je posvećeno ovom hormonu i dobro je poznat naučnicima. I iako se zove hormon sreće, ima svoje tamne strane.

Dopamin - uloga u nervnom sistemu

Dopamin učestvuje u kognitivnim procesima kao što su učenje, pamćenje i koncentracija. Uključen je u oblikovanje emocija i motoričke koordinacije. Ona povlači „žice“ centralnog nervnog sistema, koji bi bez dopamina bio „uspavan“. Dopamin je odgovoran za osećaj uzbuđenja kada se zaljubimo, motivirše nas da studiramo i radimo, a zahvaljujući njemu takođe smatramo da je seks ugodan. Međutim, nivo ove štafete takođe može uticati na zdravstvene i životne probleme.

Dopamin je uključen u razvoj zavisnosti od droga ili kockanja. Poremećaji proizvodnje dopamina u mozgu povezani su sa bolestima kao što su:     

Parkinsonova bolest     

Huntingtonova bolest 

ADHD     

šizofrenija.

Lek sa dopaminom - ko treba da uzima?

Dopamin se takođe pojavljuje kao lek. Koristi se u šok terapiji:     

u prevenciji bubrežne insuficijencije     

kardiogeni, septički, traumatični šok (povećava krvni pritisak i povećava rad srca),     

posle srčane hirurgije,     

u napadu hroničnog zatajenja srca.

Intravenozni dopamin ne prelazi krvno-moždanu barijeru, pa kada je potrebno povećati njegovu koncentraciju u mozgu, koristi se drugi oblik leka. Medicina takođe koristi lekove koji blokiraju metabolizam dopamina i na taj način povećavaju njegovu koncentraciju u mozgu ili lekove koji inhibiraju transport dopamina, smanjujući na taj način njegovu koncentraciju.

Test koncentracije dopamina - koje su indikacije za test?

Dopamin se meri prilikom otkrivanja određenih karcinoma, bolesti nervnog sistema ili genetskih poremećaja. U ovim slučajevima nivo hormona je poremećen, što podstiče dalje temeljno dijagnostičko testiranje. Zbog činjenice da koncentracija dopamina može porasti pod uticajem emocija ili napora, jednokratno davanje krvi nije dovoljno. Takav rezultat neće biti pouzdan. Obično se vrši svakodnevno prikupljanje urina i na osnovu toga se određuje nivo dopamina u organizmu.

Manjak i višak dopamina

Promene nivoa dopamina mogu biti uzrokovane mnogim faktorima, uključujući stres, emocije, nedostatak sna, nedostatak nekih dijetalnih komponenti, npr. magnezijuma, gvožđa, konzumiranje viška alkohola ili kofeina. Ako se problem sa dopaminom stalno javlja, to može biti signal ozbiljnih bolesti.

Povišen nivo dopamina javlja se kod nekih karcinoma, kao i kod nekih poremećaja i bolesti nervnog sistema.

Koji su simptomi hormonalnih poremećaja u telu?

Dopamin i zavisnosti

Dopamin ima veliko učešće u razvoju zavisnosti. Koncentracija mu se brzo povećava nakon nekih stimulansa, npr. kokaina, amfetamina, koji izaziva osećaj euforije. Tada nivo dopamina opada. Vremenom, telo razvija sve manju osetljivost na dopaminske receptore, usled čega telo počinje da zahteva veće doze stimulativnih jedinjenja. Mehanizam povezan sa dopaminom uzrokuje da je potreba za njegovim povećanjem vrlo jaka i potrebno je dugo vremena da se uguši. Čak i ako uspete da upravljate sa zavisnošću, postoji veliki rizik od povratka želji da se telo snabdeva supstancom koja je izazvala snažno oslobađanje dopamina.

polki.pl 

All Rights Reserved. | 2009 - 2024. Copyright© Mini STUDIO Publishing Group. | Uslovi korišćenja | Developed by Mini STUDIO Publishing Group